Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10.listopada svake godine. Tema ove godine jest „Pristup uslugama — mentalno zdravlje u katastrofama i izvanrednim situacijama”. Ova tema skreće pažnju na hitnu potrebu da mentalno zdravlje bude prepoznato kao prioritet u trenucima kada su zajednice pogođene prirodnim katastrofama, oružanim sukobima, izbjegličkim krizama ili drugim izvanrednim okolnostima.

Zašto je mentalno zdravlje važno u krizama?

Katastrofe i izvanredne situacije ne utječu samo na fizičku sigurnost ljudi, već ostavljaju duboke posljedice na emocionalno i psihičko stanje. Ne mora se dogoditi gubitak doma ili bliske osobe, dovoljno je izgubiti osjećaj stabilnosti, sigurnosti i predvidljivosti. Svako takvo neugodno iskustvo može dovesti do anksioznosti, depresije, posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), pa čak i suicidalnih misli. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), svaka peta osoba koja proživi humanitarnu krizu razvije neki oblik mentalnog poremećaja.

Izazovi u osiguravanju usluga mentalnog zdravlja tijekom kriza

Mentalno zdravlje u krizama često ostaje u sjeni fizičke pomoći, poput hrane, vode i skloništa. Međutim, bez psihološke podrške oporavak pojedinca i zajednice može biti sporiji i teži. No, postoje i neki drugi izazovi:

• Nedostatak educiranih stručnjaka – Krizne intervencije specifična su vrsta brige o mentalnom zdravlju. U Hrvatskoj postoje dedicirani timovi za krizne intervencije diljem države, za što su se stručnjaci specifično educirali. Važno je napomenuti kako tijekom kriza, kako su njome često pogođeni i sami stručnjaci za mentalno zdravlje. Brinuti o tuđem mentalnom zdravlju možemo samo ako je naše stabilno.
• Stigma i sram u traženju pomoći – U dosta sredina i/ili obitelji, i dalje može biti stigma vezana za traženje pomoći. Brojne zajednice će bez ustručavanja pružiti materijalnu ili pomoć tjelesnom zdravlju, dok je briga o mentalnom zdravlju i dalje tabu. No, čak i da je, pomoć se može potražiti na brojnim adresama, bez da bilo tko drugi sazna za to.
• Logističke barijere – Mreža podrške ponekad je teško ostvariva ili kasni zbog nedostatka infrastrukture, nedostatka stručnjaka na speicifičnoj lokaciji ili nedostatka nekog drugog resursa. Ipak, u današnje vrijeme je dostupno i mnogo stručnjaka koji su dostupni putem videoveze, što olakšava dostupnost u kriznim situacijama.

Briga o mentalnom zdravlju tijekom lokalnih kriza

Iako se tragični događaji događaju svakodnevno, u bližoj povijesti pamtimo nekoliko velikih kriza koje su zahtijevale brzu kriznu intervenciju. U prosincu 2024. dogodio se tragičan događaja u OŠ Prečko, gdje je izgubljen jedan dječji život, a velik broj djece i odraslih proživjelo traumatsko iskustvu. U 2020. smo imali čak dvije paralelne krize – veliki potres u Petrinji i Zagrebu te početak pandemije uzrokovane COVID-19 virusom. Te događaje su obilježile i velike logističke barijere, no isto tako su doprinijele smanjenju stigme u traženju pomoći jer u posljednjih pet godina sve je više ljudi koji se javljaju stručnjacima za mentalno zdravlje.

Tko su stručnjaci za mentalno zdravlje

U današnje vrijeme, bilježi se rast broja različitih trenera, coach-eva i ostalih koji nude svoje usluge u rastu i razvoju pojedinca ili struke. Važno je napomenuti kako postoji velik broj edukacija i tečajeva kojima se garantiraju različiti certifikati te da treba biti oprezan u biranju kome se javiti za pomoć. Mentalno zdravlje je vrlo osjetljivo područje rada s ljudima te zahtijeva dosta edukacije, i još više osobnog usavršavanja i rada na sebi. Ukratko ćemo predstaviti psihologe, psihijatre i psihoterapeute, njihove sličnosti i razlike:

• Psiholog je osoba koja je završila petogodišnji studij psihologije. Psiholozi se nalaze na najrazličitijim radnim mjestima, od stručne službe u obrazovnom sektoru do ljudskih resursa različitih tvrtki. Na gotovo svim radnim mjesta brinu o mentalnom zdravlju, no u najvećoj mjeri ističu se klinički psiholozi, savjetodavni psiholozi i zdravstveni psiholozi.  Rad psihologa reguliran je Hrvatskom psihološkom komorom i Zakonom o psihološkoj djelatnosti.
• Psihijatar je osoba koja je završila šestogodišnji studij medicine i specijalizaciju iz psihijatrije i/ili psihoterapije. Nalazimo ih u psihijatrijskim ustanovama, ali i u svakoj bolnici, nekim domovima zdravlje te u privatnim zdravstvenim ustanovama.  Rad psihijatara reguliran je Hrvatskom liječničkom komorom i zakonima koji se tiču obavljanja medicinske djelatnosti i zdravstvene zaštite.
• Psihoterapeut je osoba koja je završila edukaciju iz specifičnog psihoterapijskog usmjerenja, u trajanju dvije, četiri ili više godina. Većina pravaca dubinske psihoterapije od budućih stručnjaka očekuje nekoliko stotina sati osobnog rada, prakse i supervizije. Rad psihoterapeuta reguliran je Hrvatskom komorom psihoterapeuta i Zakonom o djelatnosti psihoterapije.

Briga za mentalno zdravlje svaki dan

Iako je ovogodišnja tema usmjerena na izvanredne okolnosti, podsjećamo kako je o mentalnom zdravlju važno brinuti svaki dan, preventivno. Kapacitet za rast i razvoj imamo onda kada smo dobro, što se onda očituje u trenucima izvanrednih okolnosti.