„Dok me ništa ne boli, znači da je sve u redu”, rečenica je koju si često govorimo. Kada je riječ o preventivnim pregledima, rijetki su voljni otići liječniku ako se osjećaju dobro. To potvrđuju i podaci. Naime, samo 32 % Europljana priznaje da zna koje bi preventivne preglede trebali obaviti s obzirom na dob i spol. A muškarci su nerijetko skloni zdravstvene probleme staviti na dno liste prioriteta. Upravo je takav način razmišljanja posebno problematičan kada govorimo o raku prostate. Za razliku od nekih drugih bolesti, on se može razvijati tiho, bez boli i vidljivih simptoma, zbog čega muškarac može godinama imati osjećaj da je sve u redu, a da pritom nije svjestan mogućeg rizika.

PSA nije dijagnoza, nego važan trag

Jedna od pretraga o kojoj se najčešće govori kada je riječ o prostati jest PSA, odnosno prostata-specifični antigen. Riječ je o proteinu koji proizvodi prostata, a njegova se koncentracija može izmjeriti iz krvi. Povišena vrijednost PSA može biti povezana s rakom prostate, ali i s dobroćudnim povećanjem prostate, upalom ili drugim čimbenicima. Zato rezultat nije dijagnoza sam po sebi i ne treba ga tumačiti bez razgovora s liječnikom.

Ovisno o dobi, obiteljskoj anamnezi, simptomima i nalazu, liječnik može preporučiti dodatnu obradu, koja uključuje urološki pregled, ponavljanje PSA testa, magnetsku rezonanciju prostate ili biopsiju kada je indicirana. Ne postoji jedan univerzalni raspored testiranja koji odgovara svakom muškarcu. Odluka o tome kada započeti i koliko često provoditi obradu donosi se individualno, nakon razgovora o mogućim koristima i ograničenjima testiranja.

Program za probir

Od veljače 2024. provodi se Posebni program za probir i rano otkrivanje raka prostate, zasad na području Grada Zagreba. Program je usmjeren na muškarce u dobi od 55 do 69 godina koji nikada nisu bolovali od raka prostate i koji u posljednjih godinu dana nisu napravili PSA test.

U sklopu programa muškarci se preko liječnika obiteljske medicine upućuju na besplatno određivanje PSA vrijednosti iz krvi, a ako je potrebno, omogućena je i daljnja dijagnostička obrada. Ona može uključivati magnetsku rezonanciju prostate i pregled urologa. Cilj je programa obuhvatiti 10.000 muškaraca te procijeniti učinkovitost ovakvog modela probira kao temelja za njegovu širu primjenu u Hrvatskoj. Ipak, važno je znati da muškarci izvan obuhvaćenog programa ne trebaju čekati da se pojavi organizirani poziv na pregled.

Dob i obiteljska povijest nisu nevažni

Rizik od raka prostate raste s dobi, osobito nakon 50. godine. Međutim, muškarci koji imaju bliskog člana obitelji, poput oca ili brata, s dijagnozom raka prostate mogu imati povećan rizik, posebno ako se bolest pojavila u mlađoj dobi. U takvim slučajevima razgovor s liječnikom o ranijem početku procjene rizika ima posebnu važnost. Zdravstvena preporuka koja je odgovarajuća za jednog muškarca ne mora nužno biti najbolja za drugoga.

Kada mokrenje postaje znak upozorenja?

Prostata je žlijezda veličine kestena koja se nalazi ispod mokraćnog mjehura i okružuje početni dio mokraćne cijevi. S godinama se često povećava, što može uzrokovati različite smetnje mokrenja.

Simptomi na koje muškarci trebaju obratiti pozornost uključuju:

• učestalo mokrenje, osobito tijekom noći
• slabiji ili isprekidan mlaz mokraće
• otežan početak mokrenja
• osjećaj da se mokraćni mjehur nije potpuno ispraznio
• iznenadnu i snažnu potrebu za mokrenjem

Važno je naglasiti da ovi simptomi ne znače automatski da osoba ima rak prostate. Često su posljedica dobroćudnog povećanja prostate ili drugih uroloških stanja. Međutim, ne treba ih ignorirati, osobito ako su novi, učestali ili se pogoršavaju. U uznapredovaloj bolesti mogu se pojaviti krv u mokraći ili sjemenu, bolovi u kostima i druge tegobe. No cilj je reagirati mnogo prije nego što dođe do takve faze.

Zašto je razgovor o prostati i dalje neugodan?

U praksi često nije problem dostupnost informacija, nego nelagoda. Strah od pregleda, neugoda zbog intimne teme, zabrinutost zbog mogućeg nalaza ili jednostavno uvjerenje da „nije još vrijeme” mogu dovesti do odgađanja. No pregled prostate nije nešto čega se treba sramiti. To je dio brige o vlastitom zdravlju, jednako kao kontrola krvnog tlaka, šećera u krvi ili odlazak stomatologu.

Također, dijagnoza raka prostate danas ne znači automatski operaciju ili agresivno liječenje. Kod nekih bolesnika, ovisno o karakteristikama tumora i procjeni rizika, moguće je aktivno praćenje. Kod drugih se preporučuje liječenje, a izbor se donosi individualno, uz uvažavanje svih relevantnih čimbenika.

Movember je dobar podsjetnik, ali briga o zdravlju muškaraca ne bi trebala trajati samo jedan mjesec u godini.