S obzirom na ubrzan tempo suvremenog života i sve izazove s kojima se susrećemo, važnost brige o mentalnom zdravlju nikada nije bila veća. Mentalno zdravlje čini ključni faktor za opće blagostanje i kvalitetu života. Stoga smo povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja (10. listopada) proveli malo istraživanje (anonimno). Kakva je pitanja anketa sadržavala i što doznali iz rezultata, doznajte u nastavku.
Broj ispitanika i demografija
U anketi je sudjelovalo 74 ispitanika, od kojih su 52,7 % žene, a 44,6 % muškarci. Većina, točnije 60,8% ispitanika je u dobi od 18 do 26 godina, što je istovremeno i najmlađa dobna skupina ispitanika; svega 2 % ih je u dobi iznad 66 godina.
Razina stresa i simptomi
Na pitanje koliko su se osjećali pod stresom tijekom posljednja tri mjeseca, na skali od 0 (gotovo nikad), preko 5 (ponekad) do 10 (svakodnevno), dobili smo sljedeće odgovore:
Iz rezultata ankete da se iščitati da su osobe koje procjenjuju veću razinu stresa u posljednja tri mjeseca češće žene, visokoobrazovane, te su doživjele sljedeće simptome (najviše izraženi su označeni podebljanim slovima):
- Glavobolja i/ili migrena
- Umor
- Nesanica i/ili prekomjerno spavanje
- Promjena apetita i/ili žudnja za određenom vrstom hrane
- Promjene u probavi
- Mučnina i/ili povraćanje
- Pogoršanje simptoma nekog drugog stanja
- Veća podložnost infekcijama
- Pritisak u prsima
- Knedla u grlu
Većina ispitanika navodi da tijekom stresnih razdoblja osjećaju više simptoma istovremeno. Osobe koje imaju glavobolju češće osjećaju i sve ostale navedene simptome.
Očuvanje mentalnog zdravlja
Na pitanje koliko pojedina aktivnost doprinosi mentalnom zdravlju na skali od 1 (nimalo) do 5 (u potpunosti), u rezultatima smo primijetili kako se s porastom dobi, manje važnim smatra druženje s dragim osobama, dok se više vrednuje vrijeme provedeno u prirodi.
Druženje s dragim osobama i podrška bliskih osoba, istaknula se među muškim ispitanicima. Visokoobrazovani ispitanici su prepoznali važnost raznovrsne prehrane i podrške stručne osobe.
Suočavanje s izazovima
Svaka osoba se različito nosi sa životnim problemima i izazovima. Među odgovorima koji se odnose na načine suočavanja istaknuo se razgovor s bliskom osobom (31,1%), dok 14,9% ispitanika razgovara sa stručnjakom za mentalno zdravlje. Zanimljivo, 16,2% ispitanika se nosi s izazovima samostalno.
Razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje
Na pitanje “Jeste li ikad razmišljali o konzultaciji sa stručnjakom za mentalno zdravlje (npr. psihologom, psihijatrom, psihoterapeutom)?”, 43 % ispitanika je odgovorilo potvrdno, dok je ostatak odgovorio negativno. Ovo su neki od odgovora ispitanika koji su podijelili svoja iskustva o konzultacijama ili psihoterapiji:
- “Psihoterapija nije bauk, već samo briga o još jednom segmentu svog zdravlja! Preporučio/la bih je svakome, ponekad je samo nekoliko susreta dovoljno!“
- “Terapija me osnažila i omogućila mi je bolje suočavanje sa stresom, donošenje zrelijih i zdravijih odluka, te da osjećam veći unutarnji mir i poboljšane odnose…“
- “Bitno je biti iskren i spreman mijenjati navike kako bi se unaprijedilo mentalno zdravlje. Stručnjaci su tu da nas usmjere i pomognu, no konačnu promjenu donosimo vlastitim angažmanom.”
